preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Tražilica


Foto-galerija
Česta pitanja
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Oglasna ploča
Forum
Arhiva
Eko-škola
Projekt sustava za navodnjavanje

 

Projekt sustava za navodnjavanje

 

Za realizaciju ovog projekta stvarane su pretpostavke višegodišnjim aktivnostima. Još 2005. započete su radnje vezane za otkup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za koje nam je Grad Vinkovci stvorio pretpostavke programom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske. Od predviđenih 52 ha za ovaj projekt, već je otkupljeno 33 ha, a preostalih 19 ha nadamo se uskoro riješiti. Nedugo zatim krenuli smo u izradu projektne dokumentacije koja je dovršena 2010. Odlukom Vlade Republike Hrvatske sredstvima Svjetske banke ove 2011. godine krećemo u realizaciju ovog projekta koji podrazumijeva instalaciju svih kod nas primjenjivanih sustava za navodnjavanje.

Na oglednim edukativnim površinama planiramo sadnju manjih parcela voćarskog rasadnika, voćnjaka, vinograda, hortikulturnog rasadnika, arboretuma, ali i parcele sa ratarskim i povrtlarskim kulturama kao i plodovito povrće.

Osnovna zadaća ovog projekta je edukacija naših učenika, ali i suradnja i edukacija svih zainteresiranih pravnih i fizičkih osoba.

 

 

Vinkovci, 14. ožujka 2011.

 

Ravnatelj: Marinko Džakula, Prof.

 

 

 

Izvodi iz projektne dokumentacije

 

POLJOPRIVREDNO ŠUMARSKA ŠKOLA VINKOVCI NAVODNJAVANJE POVRŠINA POKUSNE PROIZVODNJE POLJOPRIVREDNIH KULTURA I ŠUMSKOG BILJA

PROJEKTNI ZADATAK

II.         PROBLEMATIKA

S raspoloživim fondom poljoprivrednog tla i vode, te uz izuzetno povoljnu klimu, Hrvatska bi mogla proizvoditi hrane za oko 20-25 milijuna stanovnika, ali pod uvjetom da proizvodnju organizira na način kako to čine zapadnoeuropske zemlje. Međutim, neupitna je činjenica da se u proteklom desetljeću uvozile velike količine hrane, ponekad i blizu 50 % potreba, iako tu živi manje od 4,5 milijuna stanovnika. Planiranje razvoja hidrotehničkih melioracija u budućnosti, kako bi poljoprivreda mogla osigurati prehranu za navedeni broj stanovnika, mora poštovati princip održivog razvoja, i pri tome se mora pridržavati načela planiranja razvoja korištenja vode za bilo koju granu i djelatnost. Nema nikakve sumnje da je sadašnje stanje razvoja vodnog gospodarstva opterećeno mnogim teškoćama i neizvjesnostima. Ti se problemi generiraju neprestano rastućim potrebama za vodom kao posljedica urbanizacije, te povećanih potreba za natapanje.

 

Jedan od boljih pokazatelja raspoloživih količina i stupnja već iskorištenog vodnog bogatstva je svakako i postotak sada zahvaćenih količina prema ukupno raspoloživim, što za Hrvatsku iznosi 0,9 % za ukupne raspoložive količine (vlastite i tranzitne), odnosno 3,3 % samo za vlastite. Očigledno, da prema podacima o raspoloživim vodnom bogatstvu koje još nije iskorišteno za buduće potrebe, Hrvatska ima izuzetno velike pogodnosti u budućem razvoju koji se temelji na vodnom gospodarstvu.

O odnosu na prirodne pogodnosti i potrebe poljoprivredne proizvodnje, najniži i najlošiji stupanj izgrađenosti obuhvaća hidromelioracijske objekte i sustave za navodnjavanje. Prema prirodnim obilježjima u Hrvatskoj je 514.600 ha melioracijskih površina pogodno za natapanje. To se odnosi na područja s pogodnim topografskim i pedološkim obilježjima, ali s nedovoljnim količinama oborina, naročito u vegetacijskom razdoblju razvoja biljnih kultura. Kod nas je još uvijek uvriježeno mišljenje da ako u nekom okolišu nama dovoljno vode u svako doba godine, da je to bezvodno područje. Vodu treba smatrati sirovinom koju se može i treba dovesti na pojedina područja kao i svaku drugu sirovinu, bez obzira na udaljenosti.  Prema tome, u okolnostima neminovnog približavanja naše zemlje europskim asocijacijama, nemoguće je da Hrvatska sa svega 0,1 % natapnih površina, opstane u tom društvu s natapnim prosjekom na 20 % površina. Vizija zemlje s idealnim uvjetima za razvoj poljoprivrede u uvjetima navodnjavanja, je vinuti se u sami vrh ove gospodarske grane. Stoga se može zaključiti da u Hrvatskoj postoje svi osnovni preduvjeti za višestruko veće navodnjavanje nego što se danas prakticira. Temeljem tih činjenica je Vlada Republike Hrvatske pokrenula Nacionalni projekt pod nazivom ''Navodnjavanje i gospodarenje poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj''.

 

Biđ-Bosutsko polje najvećim dijelom geomorfološki pripada Panonskoj nizini, a najvećim dijelom se nalazi u Republici Hrvatskoj. Ukupna površina navedenog područja iznosi 3272 km2, od toga 429 km2 otpada na brdski dio sliva Biđa (sliv Lateralnog kanala Biđa), a ostatak (2843 km2) čini nizinski dio područja. Dosadašnje hidrotehničke aktivnosti uglavnom su bile vezane na zaštitu područja od vanjskih voda i odvodnju vlastitih velikih voda. Zbog relativno niskih oborina i nepovoljnog rasporeda istih unutar godine, sve se više osjeća potreba za vodom u sušnim periodima godine. U tu svrhu početkom 1995. godine pokrenute su aktivnosti na izradi dokumentacije u kojoj bi se definirala potreba za vodom i ponudilo tehničko rješenje natapanja. Sadašnje stanje uređenosti zemljišta karakterizira provedena komasacija i arondacija na najvećem dijelu posjeda, dobra kanalska mreža za odvodnju i veliki dio površina pod drenažom. Prinosi ratarskih kultura područja dostižu visoke svjetske normative, uz uređenost zemljišta, visoku tehnologiju proizvodnje, zaštitu i obradu zemljišta, naučna istraživanja i drugo. Jedina zapreka održavanju i napretku ovakve proizvodnje je nestašica vode u sušnim razdobljima, na što ukazuju izuzetno visoki prinosi u godinama s povoljnim rasporedom oborina. Natapanje na ovim područjima treba predstavljati vid dopunskog dodavanja vode u razdobljima kada se ukaže potreba. Tek posljednje godine, s izrazitijim ekstremima kiša i suša, pokreću natapanje kao nužan vid dijela agrara.

 

Strateški je cilj navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta, ne toliko u povećanju i dosad visokoproduktivnog ratarstva, koliko u promjeni strukture sjetve biljnim kulturama atraktivnim za tržište, te iz težnje za osiguranjem intenzivne biljne proizvodnje kao podloge za razvoj stočarstva. Za takvu promjenu strukture sjetve u odnosu na dosadašnju tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju na prostorima istočne Slavonije, nužno je natapanjem osigurati preduvjete za stabilnu i sigurnu proizvodnju novih ali i tradicionalnih kultura. Prema provedenim analizama prioriteta zemljišta za natapanje, na području ''Biđ-Bosut'' je moguće odmah natapati 22 % poljoprivrednih površina, a uz agromelioracijske mjere manjeg intenziteta još 41 %. Ostalih 35 % zemljišta moguće je natapati nakon detaljnog uređenja odvodne mreže, a preostalih 2 % površina je nepodobno za natapanje.

 

III.        KONKRETIZACIJA ZADATKA

Prema podacima iz katastra vodotoka, koji se vodio u JVP ''Biđ-Bosut'' u Vinkovcima, na tom području je izvedena kanalska mreža osnovne odvodnje u dužini od oko 1000 km i detaljna kanalska mreža dužine 6600 km. Na području je izgrađeno pet crpnih stanica, kapaciteta od 2,8 do 30,0 m3/s. U postojećem stanju izgrađenosti sustava odvodnje, sliv Biđ-Bosutskog polja pripada rijeci Savi. Karakteristike postojećeg korita Bosuta su velike dimenzije korita i mali uzdužni pad nivelete dna. Na ušću u Savu (km 159+400) izvedena je crpna stanica ''Bosut'', kapaciteta od 30 m3/s.

 

Na rijeci Bosutu, od važnijih hidrotehničkih objekata izdvaja se u ratu srušena brana ''Trbušanci'' u stacionaži Bosuta km 81+343, ratna brana (km 84+870), stara brana u Vinkovcima (km 94+370) i preljev na ''Bazjašu'' kod Rokovaca u km 110+250. Korito Bosuta uzvodno od srušene brane ''Trbušanci'' do ušća Biđa (km 118+220), zajedno s kanalima: prokop ''Bazjaš'' i kanal ''Trbušanci'', te s pratećim objektima, čine hidrotehničko čvorište ''Trbušanci''. Objekti čvorišta ''Trbušanci'' imaju značajnu ulogu u formiranju vodnog režima velikih i malih voda na uzvodnom dijelu sliva.

 

Kod malih voda, srušena brana ''Trbušanci'' imala je funkciju održavanja potrebnog sanitarnog kanalizacijskog nivoa vode u Vinkovcima. Da bi se saniralo nastalo stanje, u kolovozu 1992. godine, JVP iz Vinkovaca izvelo je uzvodno od ušća prokopa ''Bazjaš'' u Bosut (km 84+870), nasutu zemljanu pregradu koja je izvedena do razine terena (cca 82,00 mnm). Ovakvom konstrukcijom objekta ratne brane nije bilo mogućnosti vršiti kontrolu voda u pregrađenom koritu Bosuta kroz Vinkovce, kao što je to bio slučaj prije rušenja brane ''Trbušanci''. Radi mogućnosti pražnjenja donjeg dijela korita Bosuta (kota dna Bosuta 76,00 mnm), izveden je kanal ''Trbušanci'' zajedno s malom ustavom ''Trbušanci''. Kod pojave velikih voda, objekti hidrotehničkog čvora ''Trbušanci'', preljev ''Bazjaš'' i prokop ''Bazjaš'' imaju funkciju rasterećenja dijela velikih voda Bosuta kroz Vinkovce.

 

Budući kanal Dunav-Sava je višenamjenska građevina s tri glavne funkcije: navodnjavanje, plovidba i odvodnja, te nizom sporednih. Izgradnjom višenamjenskog kanala Dunav-Sava, odnosno spajanjem vodotoka Bosuta i Vuke, doći će do povezivanja vodnih režima dvaju slivnih područja, Dunava i Save. Povezivanjem ovih dvaju slivova steći će se uvjeti za kontrolu vodnog režima na području zahvata višenamjenskog kanala Dunav-Sava, što u postojećem stanju nije bilo moguće. Najveći efekti izgradnje VKDS očekuju se na području Biđ-Bosutskog polja, koje će trasom budućeg kanala biti podijeljeno na dva dijela: gornji, direktni sliv kanala i donji, područje sliva vodotoka Bosut locirano istočno od kanala.

 

Poljoprivredne površine za natapanje uz kanal Dunav-Sava dijele se na područja po izvorima zahvaćene vode, tako da će predmetne površine Poljoprivredno šumarske škole u Vinkovcima spadati u područje sliva vodotoka Bosut-Vinkovci. Područje Bosut-Vinkovci ukupne površine pd 6107 ha, dijeli se na 1852 ha šumskih površina i 4255 ha poljoprivrednih površina, od čega je ukupna površina koja se može natapati 3500 ha. Podloge za definiranje potreba za vodom za natapanje iz kanala Dunav-Sava bile su: pedološke analize i karta pogodnosti zemljišta za natapanje, analize klimatskih elemenata, dosadašnja poljoprivredna proizvodnja na području i prijedlog novog plodoreda, te proračun potreba za vodom za natapanje po kulturama i plodoredu malih individualnih gospodarstava.

 

Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci u svom programu ima postavljanje pokusne proizvodnje ratarskih i povrtlarskih kultura, voćnjaka, voćarskog rasadnika, vinograda, cvjećarskog rasadnika, sijališta, rasadnika hortikulture i šumarstva, arboretuma i travnatih površina, sve uz potrebne radove navodnjavanja.

 

U sustavu navodnjavanja predviđen je vodozahvat i crpna stanica na Bosutu, glavni dovodni cjevovod, precrpna stanica, razvodna mreža, oprema za navodnjavanje, te radovi na otvorenoj kanalskoj mreži s pripadajućom drenažom. Sveukupno, radi se o području od oko 52 ha poljoprivrednih površina, uključujući tehničko dvorište s gospodarskim objektima. Planirane navodnjavane površine, prema GUP-u Grada Vinkovaca, nalaze se južno od Bosuta, omeđene južnom gradskom obilaznicom, cestom Vinkovci-Rokovci i s jugozapadne strane poljoprivrednim površinama.

 

U definiranju ciljeva planova navodnjavanja treba u prvoj fazi uspostaviti čvrstu vezu između planirane proizvodnje i fizičkih karakteristika okoline, naročito klime, tla i mogućnosti opskrbe vodom. Tako koncipiran plan mora biti tehnički izvodljiv, gospodarski prihvatljiv, pogonski rentabilan, a proizvodnja stabilna. Primjenjujući suvremena dostignuća znanosti i tehnologije, moguće je pronaći optimalna rješenja za pojedine elemente, a i za sustav u cjelini.

 

Osnovni principi i stupnjevi u izradi tehničke dokumentacije za radove navodnjavanja isti su kao u ostalim hidromelioracijskim ili hidrotehničkim projektantskim radovima. Nakon detaljne poljoprivredno-gospodarske analize (hidropedološka, terenska i laboratorijska istraživanja), za utjecaje natapne vode na proizvodni kapacitet tla i na njegovu agrarnu transformaciju, pristupa se razmatranju hidrotehničkih elemenata.

 

Poslije ocjene o raspoloživoj količini vode za planirano natapanje, u nastavku se točno omeđuju površine koje će se natapati, bira se plodored, računa se potreba natapne vode, definira tip natapanja i dimenzioniraju osnovni elementi natapnog sustava, s procjenom troškova za njihovu realizaciju. Analiza ove tematike namijenjena je, ne samo za izradu projekatanavodnjavanja, već i za izvođenje optimalnog sustava navodnjavanja, te njegovu eksploataciju i održavanje. Zaokruženu cjelinu tehničkih rješenja može činiti i model simulacije pogona na temelju kojeg je moguće realno sagledati planirani sustav. Idejno rješenje je osnova za ishođenje svih vrsta suglasnosti i odobrenja za izgradnju, a služi i za ekonomsko vrednovanje predložene investicije.

 

Sastavni dio predmetne projektne dokumentacije je i opskrba električnom energijom za potrebe objekata sustava navodnjavanja, a s priključkom na trafo stanicu. Projekt elektrosnabdijevanja je predmet posebnog projekta.

 

Svu istraživačku i projektnu dokumentaciju treba raditi u dvije razine, idejno rješenje navodnjavanja, te glavni projekt navodnjavanja, uz provedbu upravnog postupka ishođenja lokacijske dozvole.

 

IV.       PODLOGE

a)         Geodetske podloge

Za potrebe izrade projektne dokumentacije navodnjavanja površina od 52 ha pokusne proizvodnje poljoprivrednih kultura i šumskog bilja, potrebno je izvršiti detaljnu tahimetrijsku snimku postojećeg terena.

b)         Topografske podloge, karte mj. 1:25000 i 1:5000

c)         Istraživačka dokumentacija (provedba klimatskih, hidropedoloških, terenskih i laboratorijskih istraživanja)

d)         Postojeća prostorno-planska dokumentacija

e)         Relevantni projektni elaborat

U Vinkovcima, 22. 02.2006. g.                                                                                  

 

POLJOPRIVREDNO ŠUMARSKA ŠKOLA VINKOVCI

NAVODNJAVANJE POLJOPRIVREDNOG DOBRA

GLAVNI PROJEKT

 

  

 

 

 

 

Shema rasporeda tifona

 

 

 Sheme zasunskih okana, hidrantskih priključaka i hidranata

 

 

 

 

 

 

 

3.1.      TEHNIČKI OPIS

3.1.1.   UVOD

Zabrinjavajuća je činjenica, da se prema veličini navodnjavanih površina, Republika Hrvatska nalazi među posljednim mjestima u Europi, ili, navodnjava se svega 9.264 ha, što je više nego skromnih 0,86 % korištenih poljoprivrednih površina. U odnosu na prirodne potencijale, a to su kvaliteta tla, izdašni vodni resursi i klimatske pogodnosti, postoje svi preduvjeti za učinkovitu poljoprivrednu proizvodnju. Hrvatska raspolaže s više od 240.000 ha pogodnih i dvostruko više umjereno pogodnih tala za navodnjavanje. U Vukovarsko-srijemskoj županiji navodnjava se svega 772 ha, ili 0,64 % od ukupnih poljoprivrednih površina.

 

Međunarodna nekonkurentnost naše poljoprivrede i uvoz velikog broja poljoprivrednih proizvoda, između ostalog, danak je činjenice da u Hrvatskoj ne postoji niti jedan suvremeno izgrađen sustav navodnjavanja. Stoga je pokrenut državni ''Projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj'', čiji je osnovni cilj pokrenuti gospodarenje prirodnim resursima, te uz bolje organiziranje infrastrukture u poljoprivredi, novih tehnologija proizvodnje i promjene struktura proizvodnje, rezultirati povoljnim ekonomskim učinkom. Prosječni prinosi, prije svega povrćarskih, voćarskih ali i ratarskih kultura, su niski, te osciliraju kroz godine što se prvenstveno povezuje s pojavom suše. Navodnjavanje je svakako jedna od mjera kojom se štete od suše mogu smanjiti, a u nekim područjima i potpuno izbjeći.

 

Za razliku od nas, u svijetu se navodnjava 250 milijuna ha zasijanih površina ili oko 17 %, a na njima se proizvodi oko 40 % svjetske hrane. U Europi poljoprivreda prosječno koristi 30 % zahvaćene vode, a u zemljama južne Europe i više od 70 % (Španjolska i Grčka). Kada se govori o državama Europske unije tada su najzastupljeniji sustavi pod tlakom: kišenje i lokalizirano navodnjavanje, a kao izvori vode za navodnjavanje koriste se i površinske i podzemne vode.

 

Navodnjavanje na području Vukovarsko-srijemske županije značajan je razvojni, organizacijski, financijski i tehnički poduhvat. Međutim, radi postupnog uvođenja navodnjavanja kao uobičajene poljoprivredne proizvodnje u obiteljskim gospodarstvima ili pravnim subjektima u poljoprivredi, nastavak pripreme proizvodnje vršit će se po etapama. Vukovarsko-srijemska županija počela je svoju razvojnu politiku temeljiti na planovima navodnjavanja kao strateškim projektima od izuzetne važnosti za budući razvoj. Tako je plan navodnjavanja za područje Vukovarsko-srijemske županije (''Hidrotehnika i geodezija'', Vinkovci, 2006.) izrađen prema projektnom zadatku za izradu plana navodnjavanja, i prema predloženom sadržaju Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj (NAPNAV-Zagreb, srpanj 2005.). Također, u sklopu ukupnog programa radova višenamjenskog kanala Dunav-Sava, izrađen je plan navodnjavanja slivnog područja ''Biđ-Bosut'' (''Hidroing'', Osijek, 1997.), dio vezan uz kanal Dunav-Sava. Plan navodnjavanja, uz ostale raspoložive podatke i dokumentaciju iz poljoprivrede i vodoprivrede, osnova je za izradu sve daljnje projektne dokumentacije vezane za navodnjavanje poljoprivrednih površina u Županiji.

 

Na Vinkovačkom području, kao tradicionalnom poljoprivrednom kraju, u strukturi poljoprivredne proizvodnje zastupljene su najčešće ratarske i industrijske kulture. I to je razlog da se na tom području malo navodnjavalo, a promjenom strukture poljoprivredne proizvodnje predviđa se povećanje navodnjavanih površina do 2.850 ha (2015. god.)

 

Uobičajeno je, da se u slučajevima kapitalnih ulaganja u gospodarstvo provedu pilot-projekti, koji bi u uvjetima izgradnje sustava za navodnjavanje rezultirali konačnim rješenjima u isplativost takvih ulaganja. Pilot-projekti daju relativno brze povratne informacije za pokretanje detaljnih istraživanja pojedinog sustava, edukaciju svih sudionika, te testiranje ekoloških učinaka i tehnike navodnjavanja za pojedinu tehnologiju uzgoja.

 

Osnovna podloga za izradu ovog Glavnog projekta navodnjavanja poljoprivrednog dobra Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci je Idejno rješenje navodnjavanja poljoprivrednog dobra i stručna podloga za ishođenje lokacijske dozvole, izrađene od strane VPB d.d. Zagreb, ožujak i travanj 2007., temeljem koje je i ishođena lokacijska dozvola, klasa: UP/I-350-05/07-01/342, urbroj: 2196-03/1-03-07-11, Vinkovci, 03. prosinca 2007. godine, izdana od strane Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Vukovar, Ispostava Vinkovci, Ureda državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

 

Izradi Idejnog rješenja prethodilo je pribavljanje odgovarajućih geodetskih, kartografskih, katastarskih, pedoloških i hidropedoloških podloga i istraživanja. Za potrebe izrade Idejnog rješenja navodnjavanja poljoprivrednog dobra Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci izvršeno je geodetsko snimanje terena tahimetrijskom metodom (srpanj 2006.). Terenski podaci su obrađeni i prikazani na situaciji u mjerilu 1:1000, s trigonometrijskim i poligonskim točkama dobivenim od katastra u Vinkovcima. Poligonske točke (P1-P2) postavljene su na pogodna mjesta i stabilizirane s plastičnom pločicom 10 x 10 cm s metalnim klinom u sredini, dužine 50 cm, ili željeznim klinom dužine 7 cm. Korištene su sljedeće točke: poligon 502B, trigonometri 46 i 55C, te antena u Borincima.

 

Terenska hidropedološka istraživanja na lokaciji Kanovci provedena su krajem kolovoza 2006. godine. Na osnovi topografskih podloga i rekognosciranja terena otvorena su četiri pedološka profila, jedan poluprofil, te je sondiran teren sa 12 bušotina do dubine 200 cm. Uzeti su prosječni uzorci tla za kemijske analize (15 prosječnih uzoraka) i izmjerena infiltracija tla na terenu cilindričnim infiltrometrom s opadajućom razinom infiltracijske vode. Uzorci su uzeti u narušenom i nenarušenom stanju za fizikalne i kemijske analize tla. Analize tla obrađene su u laboratoriju Zavoda za tlo u Osijeku.

 

U svrhu pravilnog temeljenja svih planiranih građevina crpne stanice (knjiga 2), i izrade statičkog proračuna, korišteni su podaci iz geotehničkog projekta za glavni projekt ''Južna obilaznica Vinkovaca, izmještanja trase ceste D46, dionice Jarmina-Županja, za most preko rijeke Bosuta u km 3+420,32'', izrađenog od tvrtke Institut građevinarstva Hrvatske-Zagreb, PC Osijek, 2000. god. Izgrađeni most južne obilaznice Vinkovaca nalazi se neposredno uz lokaciju planirane crpne stanice za navodnjavanje poljoprivrednog dobra Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci.

 

U provedbenom postupku ishođenja lokacijske dozvole, između ostalih uvjeta, dobiveni su posebni uvjeti građenja ''Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije'' d.o.o. Vinkovci, broj: 1732/07 od 07.09.2007. godine. U tim uvjetima je utvrđeno sljedeće:

-           predviđa se gradnja tlačnog distribucijskog cjevovoda s pripadnom instalacijom, crpne stanice i upravljačke građevine za navodnjavanje poljoprivrednog dobra,

-           predmetni zahvat nalazi se unutar zone sanitarne zaštite izvorišta ''Kanovci'' Vinkovci,

-           na dijelu lokacije je postojeći Magistralni cjevovod ''Vinkovci-Cerna'' DN 700 mm.

 

Izrađivač Glavnog projekta zatražio je od ''Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije'' koordinate trase Magistralnog cjevovoda ''Vinkovci-Cerna'' DN 700 mm na dijelu trase unutar pilot područja Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci, te kote ukopanog cjevovoda. Isto tako, zatražena je situacija i kote podzemnih instalacija oko bunara B-7 i B-8 crpilišta Kanovci. 11.03.2008. godine dobiven je pregledni plan (mj. 1:5000) postojećih i budućih pozemnih vodovodnih, elektro i signalnih instalacija (prilog 6.1.5.), uz napomenu da ne postoji pouzdana katastarska snimka, a pogotovo plan koordinata postojećih cjevovoda. Za Magistralni cjevovod MC Vinkovci-Cerna DN 700, uz približnu i procijenjenu trasu, koja je odmaknuta oko 8,0 (DK-4) do 9,6 metara (DK-5) od južnog ruba pokosa postojećih detaljnih kanala, dobivene su kote terena i gornjeg ruba cijevi po čitavoj trasi. Dubina ukopanog cjevovoda (do gornjeg ruba cijevi) kreće se u tabli T-1 od 1,93 do 2,16 m, a u tabli T-2 od 1,12 do 1,90 m.

 

U istom preglednom planu dobiven je približni smještaj distribucijskih cjevovoda Φ 150, Φ 200 i  Φ 250 koji se granaju iz zdenaca B-7 i B-8 uz rub detaljnih kanala DK-2, DK-3, DK-6 i DK-7 i postojećeg poljskog puta. Dubina njihovog ukopavanja je nepoznata. Nadalje, unutar tabli T-2, T-4 i T-5 postoji elektro i signalni ukopani kablovi koji su vezani na lokalnu crpnu stanicu bunara s pripadajućom trafo stanicom BTS 10/0,4 kV u tabli T-4. Njihova točna trasa i dubina ukopavanja također je nepoznata.

 

Naknadno, već u tijeku izrade ovog Glavnog projekta (13.03.2008. godine), dobivena je Dopuna posebnih uvjeta građenja ''Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije'' d.o.o. Vinkovci, od 07.09.2007. godine, koji su posebni dio priložene Lokacijske dozvole. Između ostalog, postavljeni su uvjeti osiguranja minimalnih razmaka između trase predmetnog tlačnog cjevovoda i mreže postojećih instalacija, i to:

-           kod paralelnog vođenja trase horizontalni razmak je min. 2,0 m,

-           kod križanja trase vertikalni razmak je min. 0,5 m.

Prema tvrdnji ''Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije'', srednja dubina ugradnje postojećih instalacija iznosi:

-           vodovodna mreža 1,2 - 1,5 m,

-           energetski i signalni kabeli 0,6 - 0,8 m.

U istom dokumentu su dani uvjeti i načini identifikacije instalacijske mreže, nadzora, križanja s tlačnim cjevovodom, eventualnim izmještanjem ili štetama, jer postoje samo približne trase svih instalacija.

 

3.1.2.   OBUHVAT PROJEKTA

''Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci'', u svom programu razvoja i edukacije ima postavljanje pokusne proizvodnje ratarskih i povrtlarskih kultura, voćnjaka, voćarskog rasadnika, vinograda, cvjećarskog rasadnika, sijališta, rasadnika hortikulture i šumarstva, arboretuma i travnatih površina, sve uz potrebne radove navodnjavanja. U sustavu navodnjavanja predviđen je vodozahvat i crpna stanica na Bosutu, glavni dovodni cjevovod, razvodna mreža, oprema za navodnjavanje, te radovi na otvorenoj kanalskoj mreži s pripadajućom drenažom. Sveukupno, radi se o području od 4 table s oko 33,2 ha poljoprivredno šumarskih površina, uključujući planirano tehničko dvorište, te postojeće kanalska mreža i poljski putevi. Prostor obuhvaća katastarske čestice k.o. Vinkovci: 5950/25, 5950/26, 6157/1, 6151/2, 6150/2, 5954/3, 5954/4, 5954/5 i 5954/6.

 

Na česticama k.o. Vinkovci: 5954/3 i 5954/4 planirano je postavljanje školskog praktikuma površine od oko 10,5 ha (tabla T-1) uz primjenu navodnjavanja. Investitor je dao detaljan plan razmještaja kultura koje se planiraju uzgajati u sustavu navodnjavanja, kao i planirane sustave navodnjavanja za svaku pojedinu kulturu.

 

Objekt crpne stanice bit će smješten na novoformiranoj građevinskoj čestici unutar katastarske čestice k.o. Vinkovci 5950/25. Površina novonastale čestice iznosi 260 m2. Temeljem rješenja lokacije crpne stanice (prilog 6.1.8.) izradit će se Parcelacijski elaborat kojim će se formirati nova čestica crpne stanice.

Na preostalim poljoprivrednim površinama koje su predmet ovog Glavnog projekta, planirana je intenzivna poljoprivredna proizvodnja, uz primjenu navodnjavanja. Investitor nije precizirao o kojim se kulturama radi, ali je za potrebe izrade ovog projekta pretpostavljeno da će se uzgajati profitabilne kulture, gdje će u plodoredu uz industrijske i sjemenske kulture biti zastupljeno i povrće. Plodored u sustavu navodnjavanja je promjena uzgajanih vrsta u prostoru i vremenu, a omogućuje pravilno i racionalno upravljanje obradivim površinama, smanjuje zakorovljenost, čuva plodnost zemljišta i biološku aktivnost tla, spriječava pojavu istih bolesti i nagomilavanje štetočina. Također, plodored se određuje i na temelju agroekoloških uvjeta, odnosno pogodnosti tla, radne snage, potrebne mehanizacije i potrebnim količinama vode, pa je pravilan odabir plodoreda skup niza važnih činitelja.

 

Planirane navodnjavane površine, prema GUP-u Grada Vinkovaca, nalaze se južno od Bosuta, omeđene južnom gradskom obilaznicom, cestom Vinkovci-Rokovci i s jugozapadne strane poljoprivrednim površinama PIK-a Vinkovci-Sopot. Takvo područje će služiti prvenstveno za upoznavanje i edukaciju proizvođača i školstva s prednostima navodnjavanja, odnosno kao model u kojem će se utvrditi korisnost sustava za navodnjavanje u stabilnosti i povećanju prinosa, kvaliteti uzgajanih kultura, te u konačnici, svih troškova i financijske koristi. Također, ovako koncipirano područje je bitno radi utvrđivanja svih tehničko-tehnoloških djelova sustava. Dakle, pilot područje ''Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci'' biti će ogledno i pokusno područje za edukaciju i istraživanje.

 

Na površinama planiranim za navodnjavanje kojima će upravljati Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci postoji tradicija uzgoja poljoprivrednih kultura, uz relativno dobro uređene poljoprivredne parcele.Trenutačno se poljoprivredne površine koriste za više ili manje intenzivnu ratarsku proizvodnju. Najviše se uzgajaju žitarice i industrijsko bilje u potrebnom plodoredu. Za postojeću proizvodnju se može reći da je vrlo dobra i stabilna, ali je izuzetno ovisna o vremenskim prilikama.

 

Dosadašnja agrarna aktivnost zasnivala se na uzgoju osnovnih poljoprivrednih kultura (kukuruz, pšenica, zob) u sustavu suhog ratarenja. Izvedbom sustava za navodnjavanje, pored ovih osnovnih poljoprivrednih kultura otvorila bi se mogućnost uzgoja zahtjevnijih, ali mnogostruko isplativijih poljoprivrednih kultura, kao što su povrće, voće i slično. Na istim površinama, ali uz navodnjavanje i kvalitetu tla koja je utvrđena analizama, u prvo vrijeme sijalo bi se desetak kultura, a taj broj bi vjerojatno rastao. Značajno bi se smanjile površine pod strnim žitaricama, a realno je očekivati i više prinose, u granicama koje su postizane u klimatski povoljnim godinama. Uvođenjem dohodovnijih kultura omogućila bi se primjena suvremenijih tehnologija uzgoja.

 

U planiranju provedbe navodnjavanja svakako treba obratiti pozornost na činjenicu da se površine planirane za navodnjavanje nalaze unutar vodozahvatnog i vodozaštitnog područja skupnog vodocrpilišta ''Kanovci'' Vinkovci (3. vodozaštitna zona). Kako je navodnjavanje agrotehnička mjera koja zahtijeva intenzivnu gnojidbu, treba obratiti pažnju na moguće različite nepovoljne utjecaje na tlo i vodu. Sve aktivnosti u vezi s navodnjavanjem moraju biti prilagođene posebnim uvjetima građenja i mjerama zaštite koje su propisali ''Hrvatske vode'' i ''Vinkovački vodovod i kanalizacija'' (Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta Kanovci - Vinkovci, 12.07.2007. god.) u postupku provedbe upravnog postupka ishođenja lokacijske dozvole.

 

3.1.3.   OBJEKTI SUSTAVA NAVODNJAVANJA

Sustav navodnjavanja sastoji se od sustava za zahvaćanje vode iz rijeke Bosut i distribucijskog tlačnog cjevovoda. Sustav zahvaćanja vode iz rijeke Bosut sastoji se od: vodozahvata s dovodnim cjevovodom i crpne stanice s pratećim objektima, a distribucijski tlačni cjevovod od: cijevne mreže, zasunskih okana, podzemnih hidranata za priključenje poljoprivredne mehanizacije za navodnjavanje (tifoni), hidrantskih priključaka za lokalizirano navodnjavanje, muljnih ispusta, odzračnih ventila, elektromagnetskih ventila i prateće opreme. Nadalje, na prostoru gospodarskog dvorišta školskog praktikuma (tabla T-1) izgradit će se upravljački objekt lokaliziranog navodnjavanja (prilog 6.1.9.).

 

Radi specifičnosti područja, odluka je Investitora da se Idejno rješenje i Glavni projekt navodnjavanja pilot područja izvede kao sustav zatvorene cijevne mreže, od zahvata vode na Bosutu, do razvoda vode po poljoprivrednim površinama. Gledano s tehničke strane, prednosti cijevnih vodova su u smanjenju gubitaka na procjeđivanje i isparavanje, te sposobnosti prilagođavanja svakoj konfiguraciji terena. Ovakvi sustavi su jednostavni za nadziranje, upravljanje i održavanje. Opravdanost upotrebe cijevne mreže ogleda se i u tome što su takvi sistemi naročito preporučljivi za male i srednje sustave, za dovod vode za lokalizirana natapanja i natapanja kišenjem, koja su i predviđena za površine na ovom području.

 

Planom navodnjavanja, zahvat vode za potrebe navodnjavanja pilot područja Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci predviđen je na desnoj obali Bosuta, neposredno uz ušće sabirnog kanala SK-1. Voda za navodnjavanje zahvaća se iz rijeke Bosut. Na mjestu zahvata vode izvodi se ulazna građevina sa zapornicom. Gravitacijskim cjevovodom od poliestera DN 800 mm u dužini od 25 metara voda se transportira do objekta crpne stanice.

 

Podzemni dio objekta crpne stanice sastoji se od crpnog bazena s taložnicom i prostora za smještaj centrifugalnih crpki u suhoj izvedbi. U nadzemnom dijelu objekta nalaze se napojni i upravljački elektro ormari.

Obzirom na blizinu crpne stanice južnoj zaobilaznici grada Vinkovaca (oko 70 m), i jednostavnog pristupa, predlaže se lokacija trafo stanice neposredno uz objekt crpne stanice.

 

Kota dna zahvata dimenzionirana je na kotu 77,84 mnm, odnosno 1,66 m niže od minimalne razine vode na Bosutu (79,50 mnm). Kota dna korita Bosuta u profilu ulazne građevine crpne stanice iznosi 76,60 mnm.

 

Odabranim sustavima navodnjavanja definirane su i potrošnje vode koje mogu biti u rasponu od 6,0 do 75,0 l/s. Na temelju podataka o zahtjevanom protoku, kao i prethodno provedenom proračunu gubitaka tlaka u sustavu, definirana je koncepcija crpne stanice te odabran tip i karakteristike crpki.

 

Crpna stanica će imati 4 crpke istih hidrauličkih karakteristika, pojedinačnog protočnog kapaciteta jedne crpke Q = 7 - 20 l/s, a upravljane putem frekventnog regulatora. Potrebna količina vode s uračunatom rezervom je 75 l/s pri tlaku od 5 bara. Promjena kapaciteta crpki uz konstantan izlazni tlak ostvaruje se pomoću frekventnog pretvarača ugrađenog u elektro ormaru crpki. Snaga elektromotora svake pojedine crpke je 15 kW.

 

Crpke se postavljaju na zasebne temelje koji su locirani na način da je omogućen pristup do svih dijelova postojenja. Na usisnom dijelu svake crpke postavljaju se usisne košare. Na usisnom i tlačnom cjevovodu (DN 150 mm) svake crpke ugrađuju se zaporni ventili koji omogućuju odvajanje i servisiranje crpki.

 

3.1.4.   SUSTAV DISTRIBUCIJE VODE

Za distribuciju vode iz rijeke Bosut do parcela za navodnjavanje izgradit će se tlačni distribucijski cjevovod. Prednosti ovakvog zatvorenog sustava distribucije vode su minimalni gubici, kvalitetno upravljanje vodama, jednostavno održavanje sustava te brze manipulacije.

 

Distribucijski tlačni cjevovod sastoji se od cijevne mreže, zasunskih okana i hidranata. Voda se pod tlakom distribuira kroz cijevi tlačnog cjevovoda do poljoprivrednih površina, gdje se uređaji za navodnjavanje spajaju na hidrante (navodnjavanje tifonima) ili hidrantske priključke (lokalizirano navodnjavanje) koji su pod tlakom potrebnim za rad opreme za navodnjavanje. Hidraulički proračun tlačnog distribucijskog cjevovoda je izvršen na temelju zahtjevanih tlakova predviđene mehanizacije za navodnjavanje i topografskih karakteristika terena. Prikaz trase cjevovoda s lokacijom zahvata vode i crpne stanice na katastarskoj podlozi s pratećim objektima dan je u grafičkom prilogu 6.1.7.

 

Tlačni cjevovod izvodi se od PE vodovodnih cijevi od polietilena visoke gustoće (PEHD) za radne tlakove do 10 bara. Nazivni promjeri cjevovoda su prema hidrauličkom proračunu, a kreću se od D=315 do D=110 mm. Predviđena je dobava cijevi u komadima dužine 12 m. Spajanje cijevi izvodi se sučeonim zavarivanjem od strane atestiranih varilaca.

 

Tlačni distribucijski cjevovod sastoji se od glavnog (GC) i 2 područna ogranka (C-1 i C-2). Ukupna duljina glavnog tlačnog cjevovoda GC iznosi 1.585 m, a područnih cjevovoda ukupno 718 m, odnosno ukupno 2.303 m. U sljedećoj tablici dan je pregled svih dionica, odnosno krakova glavnih i područnih tlačnih cjevovoda, s vanjskim profilima cijevi.

 

                      Tablica 1: Dionice, promjeri i dužine cijevi tlačnog cjevovoda

Dionica cjevovoda

Promjer D cijevi

(mm)

Dužina cijevi

(m)

     GC (CS - ZO-1)

315

649

     GC (ZO-1 - ZO-2)

315

329

     GC (ZO-2 - ZO-3)

250

275

     GC (ZO-3 - A)

160

114

     GC (A - B)

110

218

     C-1 (ZO-2 - ZO-4)

250

236

     C-1 (ZO-4 - C)

250

125

     C-2 (ZO-4 - B)

110

357

Ukupna duljina cjevovoda:

 

      2.303

 

 

Radovi oko polaganja cjevovoda planiraju se izvesti strojno, osim na dijelovima kao što su križanja s poljskim prometnicama i postojećom infrastrukturom, gdje se preporučuje ručni iskop. Sve radove prilikom polaganja moraju obavljati radnici koji su kvalificirani za polaganje cjevovoda. Prilikom polaganja treba se pridržavati propisa o zaštiti na radu i pravila o cestovnom prometu.

 

U visinskom pogledu, niveleta cijevi projektirana je tako da prati kontinuirano teren, a položit će se na dubini od oko 1,20-1,50 m, prema detaljnoj geodetskoj snimci. Trasa cijevi položena je tako da prati postojeću kanalsku mrežu na udaljenosti minimalno 5 m, te i buduću poljsku putnu mrežu, na udaljenosti od oko 1,0-2,0 m.

 

Na trasi cjevovoda predviđena su 4 zasunska okna, sa zasunima i pratećom opremom, a izvest će kao monolotna amirano-betonska okna od betona MB-30 s dodatkom za vodonepropusnost, koja služe za zatvaranje određenih dionica cjevovoda usljed oštećenja ili radova.

 

Prolaz cjevovoda ispod poljskih puteva i kanala predviđa se riješiti prekopom i utiskivanjem vodovodnih cijevi unutar zaštitne čelične cijevi, čiji je profil definiran profilom vodovodne cijevi.

 

Na mjestima priključka mehanizacije, postavljaju se podzemni hidranti za navodnjavanje tifonima PH (15 kom.) i hidrantski priključci za lokalizirano navodnjavanje P (2 kom.). Hidrant se sastoji od kućišta, pladnja, spojke, gumene brtve i opruge. Predviđeni su podzemni hidranti kružnog okna promjera Ø 500 mm, s poklopcem izdignutim iznad kote terana cca. 10 cm. Okno je pokriveno čeličnim poklopcem koji se prilikom spajanja sustava za natapanje podiže. Hidranti se postavljaju prema zahtjevima odabrane mehanizacije, a na maksimalnu udaljenost od 96 m. Na određeni broj hidranata (pretpostavka 20 %) bit će postavljeni vodomjeri za kontrolu potrošene vode.

 

Obzirom na specifičnosti rada sustava za navodnjavanje, koji se koristi samo u vegetacijskom razdoblju (okvirno od travnja do listopada), nakon završetka sezone navodnjavanja predviđeno je pražnjenje cjevovoda. Rješenje muljnih ispusta i odzrake cjevovoda dano je u sklopu priloga 6.2.1. - 6.2.3.ovog glavnog projekta.

 

Kao što je već naprijed naglašeno, na česticama k.o. Vinkovci: 5954/3 i 5954/4 (tabla T-1) planirano je postavljanje školskog praktikuma Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci, površine od oko 10,5 ha uz primjenu navodnjavanja. Dan jedetaljan plan razmještaja kultura koje se planiraju uzgajati u sustavu navodnjavanja, kao i planirani sustavi navodnjavanja za svaku pojedinu kulturu. Veći dio poljoprivrednih i šumarskih površina table T-1 planiran je za postavljanje lokaliziranog navodnjavanja - P = 54.572 m2 (kapanje - 15 tabli, raspršivanje - 5 tabli), a manji dio za navodnjavanje tifonima - P = 36.745 m2 (2 table). Ostatak površina table T-1 odnosi se na lokalnu putnu mrežu (P = 10.483 m2) i gospodarsko dvorište (P = 4.095 m2).

 

Tlačni distribucijski cjevovod unutar table T-1 izvodi se od PE vodovodnih cijevi od polietilena visoke gustoće (PEHD) za radne tlakove do 6 bara. Nazivni promjer cjevovoda je D=63 mm. Predviđena je dobava cijevi u kolutovima duljine 100 m. Spajanje cijevi izvodi se sučeonim zavarivanjem od strane atestiranih varilaca.

 

Tlačni distribucijski cjevovod školskog praktikuma sastoji se od 2 ogranka, tako da je na hidrantski priključak P-1 spojen cjevovod D=63 mm ukupne dužine 425 m (253+52+120), a na hidrantski priključak P-2 cjevovod D=63 mm ukupne dužine 282 m (113+169).

 

U visinskom pogledu, niveleta cijevi distribucijskih cjevovoda školskog praktikuma (tabla T-1) položit će se na dubini od oko 0,60 m, tako da prati buduću lokalnu putnu mrežu na udaljenosti od oko 1,0 m. Na trasi cjevovoda D=63 mm predviđeno je 26 elektromagnetskih ventila, a izvest će se u plastičnom kućištu kvadratnog presjeka, koje služi i kao podzemni spoj s mrežom lokalnih cjevovoda D=32, D=40 i D=50 mm unutar svake pojedine površine poljoprivredne table T-1. Svih 26 elektromagnetskih ventila spojeno je podzemnom elektro mrežom od 24 V, najkraćim putem po trasi cjevovoda, s upravljačkim objektom navodnjavanja školskog praktikuma (prilog 6.1.9.), koji će biti povezan podzemnim elektrovodom dužine od oko 1.200 m s trafo stanicom kod crpne stanice kod Bosuta. U upravljačkom objektu će se postaviti programator lokaliziranog navodnjavanja za svih 20 tabli u T-1. Za sve table sustava ''kap po kap'', vanjska mreža perforiranih cijevi za navodnjavanje bit će spojena preko adaptera s ukopanim cijevima pojedine table.

 

Tablica 2:   Raspored poljoprivrednih parcela table T-1

Tabla T-1

Površina parcele

(m2)

Kultura

Promjer D

ukopanih cijevi (mm)

Dužina ukopanih

cijevi (m)

Navodnjavanje ''kap po kap''

 

1

2

3

4

5

6

7

8

14

15

16

17

18

19

20

Ukupno:

 

 

9.443

4.850

3.010

3.038

4.902

3.096

2.605

3.100

   741

   590

   414

3.066

1.382

1.901

5.027

  47.165

 

 

jabuke

kruške

višnje

breskve

vinograd

jagodičasto voće

voćarski rasadnik

plodovito povrće

drveće listača

drveće četinjača

dendrološke vrste i geofiti

drveće četinjača

drveće četinjača

drveće listača

drveće listača

 

 

 

50

50

32

32

50

50

50

50

50

40

40

50

50

50

50

 

 

 79

 39

 23

 23

 38

 23

121

 99

 26

 20

 27

 44

 25

 35

112

734

Raspršivanje

 

9

10

11

12

13

Ukupno:

 

 

6.337

   268

   268

   267

   267

7.407

 

 

arboretum

jednoljetnice i dvoljetnice

trajnice

sijalište

sijalište

 

 

 

32

32

32

32

 

 

 

21

21

21

21

84

Tifoni

 

 

Ukupno:

 

12.552

24.193

36.745

 

 

 

Putna mreža

10.483

 

 

 

Gospodarsko dvorište

  4.095

 

 

 

Sveukupno:

 105.895

 

 

818

 

Prolaz cjevovoda D=63 mm ispod lokalne poljske putne mreže, unutar table T-1, riješit će se prekopom i utiskivanjem vodovodnih cijevi unutar zaštitne čelične cijevi, čiji je profil definiran profilom vodovodne cijevi.

e-Dnevnici


Praktična nastava

Brojač posjeta
Ispis statistike od 5. 9. 2012.

Ukupno: 635961

Kalendar
« Rujan 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji


Vrijeme

Anketa
Kako vam se sviđa web www.skole.hr?





Korisni linkovi

 





preskoči na navigaciju