Povodom Dana europskih jezika, koji se svake godine obilježava 26. rujna, u našoj je školi i ove godine održano prigodno obilježavanje posvećeno bogatstvu europskih jezika i kultura. Ovogodišnja tema bila je „Europa u neprevodivim riječima”, a cilj je bio predstaviti riječi koje nemaju izravan ili potpuno odgovarajući prijevod na hrvatski jezik, ali u sebi nose posebnosti kulture, načina života i razmišljanja određenog naroda. Svaka je škola ove godine odabrala jednu europsku državu koju će predstaviti, a naša je škola predstavila Bosnu i Hercegovinu. Poseban smo naglasak stavili na riječi ćeif i sevdah jer smo smatrali da upravo one ljude asociraju na prostor Bosne i Hercegovine.
Organizatorica obilježavanja, profesorica Engleskog jezika Rejhana Nuhanović Tadijan, istaknula je kako cilj nije bio samo pronaći prijevod tih riječi, nego ih približiti kroz različite situacije, osjećaje i primjere iz svakodnevnog života. Učenici su zato pripremili kvizove i druge interaktivne aktivnosti kroz koje su posjetitelji mogli provjeriti poznaju li značenje riječi ćeif, sevdah, muštuluk, ters te znaju li prepoznati situacije u kojima se one koriste. Zanimljivo je bilo čuti i koje riječi učenike najviše asociraju na Bosnu i Hercegovinu. Među njihovim odgovorima izdvojili su se „bolan” i „sevdah” – riječi koje su mnogima prepoznatljive i često ih povezuju s bosanskohercegovačkim govorom i kulturom.
U pripremi i uređenju štanda sudjelovali su učenici smjerova pekar, mesar i slastičar, a pomogli su i drugi kolege koji su donosili različite predmete povezane s Bosnom i Hercegovinom. Na taj je način predstavljanje obogaćeno detaljima koji su dodatno dočarali kulturu i tradiciju odabrane zemlje. Bosnu i Hercegovinu predstavili smo i kroz književnost pa smo se za nekoliko književnih pitanja obratili profesorici hrvatskog jezika Ivani Saplaić, za koju znamo da puno čita i prati književnost. Profesorica je istaknula kako književna djela mogu sačuvati način života, običaje, tradiciju, vrijednosti i povijesno iskustvo jednog naroda. U književnom jeziku posebno se mogu uočiti izrazi i riječi karakteristične za pojedine krajeve, zbog čega čitanje bosanskohercegovačkih autora može pomoći u razumijevanju kulturne raznolikosti Bosne i Hercegovine, ali i uočavanju sličnosti i razlika između hrvatskoga i bosanskohercegovačkoga jezičnog i kulturnog prostora. Kao važne autore izdvojila je Ivu Andrića i Mešu Selimovića, a među suvremenim autorima preporučila je Miljenka Jergovića, Semezdina Mehmedinovića, Darka Cvijetića, Lejlu Kalamujić i Martinu Mlinarević. Njihova djela povezuju jezik, Sarajevo i druge krajeve Bosne i Hercegovine s kulturom, svakodnevnim životom, poviješću i pitanjima identiteta.
Profesorica Saplaić osvrnula se i na važnost jezika u povezivanju ljudi različitih nacionalnosti. Jezik kroz komunikaciju, učenje stranih jezika i međusobno upoznavanje može biti most između različitih kultura. Zanimljivo je da su neke od riječi koje smo predstavljali, poput ćeif, sevdaha i meraka, već pronašle svoje mjesto i u našem svakodnevnom govoru.
Ovogodišnje obilježavanje Dana europskih jezika tako je bilo prilika za učenje, druženje i upoznavanje jedne zemlje kroz jezik, književnost, tradiciju i svakodnevni život. Kroz aktivnosti, razgovore, kvizove i uređenje štanda učenici su pokazali da jezik nije samo sredstvo sporazumijevanja, već i važan dio kulture i identiteta. Neke riječi možda nije moguće u potpunosti prevesti na drugi jezik, ali ih možemo razumjeti kroz priče, situacije, osjećaje i ljude koji ih koriste.
Upravo je to bila posebnost ovogodišnjeg obilježavanja – pomoću riječi upoznati jednu kulturu i pokazati koliko je europska jezična i kulturna raznolikost bogata.
Novinarska skupina PŠŠ
